Golubinja (en cyrillique : Голубиња) est un village de Bosnie-Herzégovine. Il est situé dans la municipalité de Žepče, dans le canton de Zenica-Doboj et dans la fédération de Bosnie-et-Herzégovine. Selon les premiers résultats du recensement bosnien de 2013, il compte 365 habitants.
Book your tour near
Golubinja
Book Now
4.2
in partnership with
GetYourGuide.com
Location
1 explorer visited this place
522 m
Golubinja je naseljeno mjesto u općini Žepče, u Zeničko-dobojskom kantonu, Federacija Bosne i Hercegovine. Smještena je u dolini rijeke Bosne, između Žepča i Maglaja, uz magistralni put M17 i autoput A1.
Naselje je poznato po svom pitomom krajoliku, plodnim poljima i blizini prirodnih izvora podzemne vode.
Okolinu Golubinje obilježavaju specifična kamenita brda valovitih oblika, gotovo bez šumskog pokrivača, koja ovom području daju prepoznatljiv izgled i izražajnu pejzažnu ljepotu. Zbog kontrasta između kamenitih uzvišenja i zelenih riječnih dolina, Golubinja se ubraja među vizuelno najzanimljivije i slikovitije predjele centralne Bosne.
2.9 km
Gornja Golubinja is a village in the municipality of Žepče, Bosnia and Herzegovina.
Po nekim podatcima po imenu seoskih parcela, poput podataka naziva Seliste, vjeruje se da je selo jos nastalo oko 1200-te godine, prije dolaska Osmanlija. Osmanlije su bile poznate da nisu davale takva imena. S Toga, se vjeruje da su prvi stanovnici bili pripadnici tzv. Crkve bosanske. U to vrijeme je bilo normalno da se ljudi takodjer kopaju negdje drugo. Najcese nedaleko od sela 2-3 kilometra. A dokazi za to su najbolji postojanje stećaka. Ta grupacija ljudi prije dolaska osmanlija zivjela je u blizini voda i suma. Selo Se Tako razvijalo Nakon Sto su se dodjeljivala zemljista po cijelom selu. Najbolji dokazi da su u selu po prezimenima Alickovic jedno od najstarijih porodica. Prezime Alickovic dolazi od rijeci Alija-ic, Takodjer preovladavaju druga prezimena poput Halilovic; Halil-ic, Sculic, Krehmic, Seherac, Becic, Mandzuka, Prasko, Osmic; Osman. Selo ima najbolji dokaz da su to nekada bila braca i te je bilo zabrsnjeno udavanje i sirenje porodice ispod 7 generacije, Jer se znalo da je to Ista krv. Prije pocetka 1. svjetskog rata, selo je zadesilo kuga. Gdje se dosta doseljenika doselilo zivjelo bosansko-hrvatske nacionalsti , vjernici katolicke crkve. Kao dokazi duboko u sumama nedaleko 2-3 kilometra od sela. Prezimena Osmic, Alickovic, Halilovic, Sculic, navodno su od iste brace nastala: Alija, Osman, Hali, mujicic - Mujo. itd. Jedina doseljenicka prezimena koja su zanimljiva bila su Seherac I Krehmic. Po istrazivanju navodi se da su to doseljenicka przimena u osmanskom periodu. - pise Edvin Alickovic
3.9 km
4.0 km